Pronalaženje adekvatne zamene za Windows XP
Pitanje Beginning-the-countdown-a: Upravo sada, na šest meseci do isteka podrške za Windows XP, američka mejnstrim štampa donosi nam veliki broj tekstova i komentara sa savetima zašto što pre da pređemo na Windows 7/8 ili Mac i na nov hardver. S tim u vezi jedna sugestija. Ovo bi mogao da bude dobar razlog za DistroWatch Weekly pronađe i predstavi specifične distribucije koje bi mogle da produže život običnog laptopa i netbuka, za korisnike koji su svoj računar kupili ne tako davno i koji ne misle da su njihovom računaru odbrojani dani i da treba da ide na reciklažu. Znam za mnoge distribucije koje rade na laptopovima, ali sa malo prenetih opcija specifičnih za Windows koje se mogu naći u određenom hardveru; na primer, svetlina monitora, audio kontrole, itd. Mislim na distribucije posebno kreirane kao gotov operativni sistem za laptopove i netbukove u koje bi bile uključile i ove opcije.
Odgovor DistroWatch-a: Postoji nekoliko Linux distribucija koje su idealne za zamenu zastarelog Windows XP operativnog sistema. Neke od njih su ispolirana desktop rešenja koja imaju svoj stil, ali i koja bi verovatno zadovoljila potrebe korisnika. Druge su posebno dizajnirane da bi korisnicima olakšale prelazak sa Windows XP operativnog sistema. Takav je, na primer, Zorin OS koji može da bude adekvatna zamena za Windows XP. Dizajniran je tako da, u izvesnoj meri, oponaša Windows-ov izgled i (ako me sećanje služi) Zorin OS dolazi sa Wine-om, što omogućava korisnicima da instaliraju softver koji su koristili na njihovom prethodnom operativnom sistemu. Za ljude koji su u potrazi za besplatnim operativnim sistemom koji je po izgledu najsličniji sa Windows-om, preporučujem da krenu sa Zorin OS.
Za mnoge koji koriste moderan, nov hardver korisnički orijentisane distribucije kao što su Linux Mint, Mageia i Kubuntu će biti idealne. Svaka od ovih distribucija je prilagođenja za korisnike desktop računara i svaka distribucija dolazi sa mnogo korisnički orijentisanih funkcija. S druge strane, mnogi koji traže zamenu za Windows XP će verovatno biti na starijem hardveru i mogu biti zainteresovani za laganije distribucije. Pronašao sam Peppermint OS da bude distribucija koja može da ponudi prilično poznat izgled za nove korisnike zadržavajući visok nivo performansi. Još jedna lagana distribucija koju od nedavno koristim i u kojoj uživam i koju sa zadovoljstvom preporučujem novim korisnicima Linux-a je LXLE. LXLE je distribucija koja nudi veoma atraktivan izgled i mnogo mogućnosti zadržavajući štedivljost na resursima.
Postoje i druge distribucije koje mogu biti odgovarajuće zamene za zastarele Microsoft-ove operativne sisteme, većina mejnstrim Linux operativnih sitema donosi sve potrebne funkcije, samo što svaki ima drugačiji stil kada je u pitanju pružanje te funkcije. To znači da vam distribucije koje sam predhodno naveo nisu jedina opcija na raspolaganju, ali one jesu distribucije sa kojima sam imao najviše uspeha kada je u pitanju uvođenje novajlija u svet Linux-a.
*
Uz dozvolu prevod i obrada teksta:
DistroWatch Weekly, Issue 538, 16 December 2013 – Questions and Answers (by Jesse Smith)
bad63r
23.12.2013 @ 02:08
hmmm svaki post sve bolji i bolji 🙂
mada sa tvojim predlogom distrribucija ja se ne bih slozio npr nisi spomenuo mint za novajlije, jeste da je malo zahtevniji ali postoji i laksva varijanta minta xfce… itd itd ali sve u svemu dobar post 😀
Željko Popivoda
29.12.2013 @ 14:15
Hvala, bad63r. 🙂
Ovo nije moj autorski članak. Članak je preveden sa DistroWatch-a. 😉
Slažem se da je Mint dobar izbor i rado ga preporučujem onima koji žele da pređu ili probaju Linux, a imaju računar zavidnih perfomanski.
dridowou
24.12.2013 @ 20:17
Iako se slažem da je traženje zamene za Windows XP dobra stvar, mogu i da razumem kompanije/mala preduzeća koje ne žele da se bakću sa tim. Kada neko pomene XP, ljudi odmah pomisle da je u pitanju najgori mogući sistem i da ne valja ni 2%. Pogledajmo sada iz ugla jednog vlasnika radnjice:
– Plaćena je licenca za Win XP. 2 ili 2002 €, nije bitno. Data je podrška voljno ili nevoljno i to je bitan faktor;
– Sav uređaj i sve periferije rade u ovom sistemu. Svaka kasa, svaki čitač kodova, svaka tabela koju naprave preko noutpeda ili ofisa – sve radi onako kako su navikli;
– Korisnik ne koristi internet na poslu zato što je to nepotrebno. Time čuva sistem od virusa. Čitaj: ovo je mašina koja je posvećena samo za rad. Za sve ostalo, vlasnik ima laptop na kome može da radi XXX radnji bez ugrožavanja svog posla.
Daj mi jedan dobar razlog da se ovaj sistem zameni. Ukoliko nemaš net, ne ubacuješ usb uređaje uopšte i sl. onda ti ne treba antivirus. Koja je prednost prelaska na Linuks onda? To što mi neće raditi RFID čitač? Možda drajveri za štampač? Da ne mislimo na slobodu softv.. Ah čekaj: kupio sam licencu za win xp. Šta će mi slobodno sada? I zašto menjati sistem koji je u skladu sa sadašnjim zakonima i koji ne treba menjati narednih XX godina?
Dakle, ideja je dobra ali implementacija manjka i to mnogo. Ofis nema 100% podršku (probaj učitati kompleksnije tabele i grafikone u Libre Ofis ili nešto sl.), drajveri su „aj zdravo“ i rade ali ne u svakoj verziji kernela. Ukoliko koristiš staru verziju distribucije, onda si lud zato što nemaš poslednju sigurnosnu zakrpu iako ti ista ne treba (izuzev u nekim situacijama no neću o tome sada).
Za krajnje korisnike opet nema smisla: ako ja volim da igram igrice, linux mi ne treba. Steam će da bude mejnstrim na linuksu nakon par godina a igrice za ovu platformu tek treba da počnu sa prebacivanjem u većem broju. Wine je ok ali opet: malo radi pa malo ne radi. Ajmo dalje: koristim Firefox i smatram da je to najbolji čitaš i neću da ga menjam. Stavim linux i pustim fleš. Opa, ne radi fleš u Firefoxu više, Adobe ga ne podržava. Nema više mojih igrica? Ne mogu više da radim veb dizajn u Flešu? Treba da pređem na Krom? Krom je proizvod koji neću da koristim. Kraj priče. Ode još jedan korisnik. Ima još: ja sam student koji koristi samo word i za njega sam napisao 30 dodataka. Oni mi omogućavaju da radim 30x brže i baterija mi traje na Win XP uređaju 3.5H. Zadovoljan sam i sistem nikada nije pokazao znake nestabilnosti i kočenja. Jako mi je bitno da održavam svakodnevnu rutinu stoga mogu da probam linuks samo ako će instalacija proći bez greške. Probaš neku distribuciju i shvatiš da baterija traje manje (regresije u kernelu su i dalje prisutne mada su diskutabilne) ali nije strašno, može da izdrži predavanje. Otvorim Libre Ofis i sviđa mi se UI i onda krenem da kucam. Pritisnem XX prečicu i sa tekstom se ništa ne desi. Onda shvatim da mi treba mojih 30 dodataka. Čekaj: hoće li to raditi ovde? NEće? Batali ovo, idem nazad u XP gde mi treba samo jedna ikonica i mojih 30 dodataka. I ovo mogu u nedogled…
Nije mi cilj da ti zatrujem tekst glupim komentarima već bih samo da skrenem pažnju na to da i stare tehnologije i tehnike mogu da se koriste i dalje bez problema samo je potrebna određena disciplina. Linuks sistemi su suviše podložni promenama i API se menja čime nervira krajnje korisnike svaki dan. Drajveri malo rade pa malo ne rade, dosta mejnstrim stvari ne radi (fleš, silverlajt ima zamenu ali nije to silverlajt), igrice ne rade, upotreba resursa je loša na mejnstrim distribucijama (molim te, 300MB RAM memorije za 1 panel i 2 providna prozora je debilizam) itd. Nove tehnologije zaglupljuju zato što podržavaju brzi razvoj bez dovoljno osvrtanja na korisnikov džep. Možda je lako danas kupiti 4GB DDR3 memorije ali ja, recimo, znam suviše korisnika koji imaju DDR2 platformu i nemaju pare za DDR3. Shvataš već, ovo će odvesti u drugom pravcu ako nastavim dalje 🙂
Željko Popivoda
29.12.2013 @ 14:30
Hvala, dridowou.
Komentar je koristan. 🙂